Grad Beli Manastir

Beli Manastir je jedini baranjski grad i administrativno središte Baranje. Izrastao je na jugozapadnim padinama Baranjske planine, gotovo na pola puta između Osijeka na jugu i mađarskog grada Mohača na sjeveru. Ime grada vuče korijen još iz srednjeg vrijeka kada je 1227. ugarski palatin Moys de Daro na svojemu imanju u mjestu Pél sagradio samostan. Zbog toga je mjesto poslije nazvano Pél Monostor (Pélov Samostan). Kada je južna Baranja 1920. pripala tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, mjestu je pripremljena promjena naziva. Konačno, ime Beli Manastir proglašeno je tri godine kasnije, 1923. Danas je to grad s nešto više od 10.000 stanovnika koji žive u pojedinim njegovim dijelovima (Planina, Beljsko naselje, Haljevo, Palača, Sudaraš) i prigradskim naseljima Branjin Vrh, Šećarana i Šumarina).

POVIJEST GRADA: 

Naselje Beli Manastir razvilo se na rudini Sarkanj, između šuma Haljevo i Adica i na blagim padinama Banske kose. Mjesto se u izvornoj građi spominje početkom 13. stoljeća i mijenja imena: Pél (1212.), Bell (1333.), Monostor(1375.), Pélmonostor (1867.) i Beli Manastir (1922.). Sva imena-toponimi u vezi su s manastirima koji su postojali u tom mjestu. Beli Manastir je vijekovima bio nevažno selo, a naglo se razvio tek u dvadesetom stoljeću, nakon što je južna Baranja pripala novoosnovanoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnijoj Jugoslaviji), postavši političko, privredno, prometno i kulturno središte tada jugoslavenske, a danas hrvatske Baranje.

U srednjem vijeku ugarski palatin Moys de Daro dao je 1227. godine na svojemu imanju u mjestu Pél sagraditi samostan. Zbog toga je mjesto poslije nazvano Pél Monostor (tj. Pélov Samostan). Kada je južna Baranja pripala 1920. godine Kraljevstvu (od 28. 6. 1921. Ustavnoga naziva Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca) mjestu se spremala promjena naziva koja se dogodila 1923. godine. Od tada se mjesto naziva Beli Manastir. Beli Manastir postao je 1945. godine općinskim središtem u sastavu Hrvatske, kamo je i cijela Baranja etnički, kulturno, geopolitički i gospodarski pripadala. Sveti Martin je zaštitnik grada Belog Manastira. Krpa u lijevoj ruci svetog Martina dio je legende o prosjaku i simbolizira milosrđe, dobrotu i poštenje, one vrline koje trebaju krasiti svakog čovjeka. Sveti Martin stoji na kuli, u vojničkoj odori, u stavu mira i nuđenja milosrđa, ali i u stavu obrane na tradicionalnoj obrambenoj kuli Baranje.

Na lokalitetu današnjeg Belog Manastira nekoć je stajalo rimsko utvrđenje MONS AUREUS, o čemu govori učeni Salagije. Poslije propasti Zapadnog Rimskog Carstva nastanili su Baranju krajem VI. stoljeća Hrvati. Oni su pokršteni već u VIII. stoljeću i tako su ušli u područje zapadnoeurospke kulture. Krajem IX. stoljeća dolaze u Panonsku nizinu Mađari, te nakon pokrštavanja stvaraju svoju državu. Mađari su sa Hrvatima na prostoru Baranje dosegli visok stupanj srednjovekovne kulture, duhovnog života i gospodarstva. Poznate utvrde, biskupija u Pečuhu , katoličke župe i samostani. Te plemstvo s brojnim pučanstvom samo potvrđuju da je i Pélmonostor bio razvijenog materijalnog i duhovnog života u Baranji. Samostan svetog Mihovila pokraj utvrđenja Baranya, bio je onaj samostan koji se spominje pod nazivom Monostor. Popis papinske destine iz 1334., jasno spominje župu i župnika u Pélmonostoru, današenjm Belom Manastiru.

Oslobađanjem područja Baranje od turske vlasti 1687., i Pélmonostor je oslobođen, vraća se život i u to mjesto. Već 1733. nalazimo podatke o doduše malom broju stanovnika , dijelom katoličke, a dijelom pravoslavne vjeroispovijesti i svetonazora. Katolici su tada pripadali župi Luc. No, 1738., imao je Monostor drvenu crkvicu od pletera i blatnu posvećenu svetom Martinu, biskupu. Bilo je 165 ljudi ili 30 oženjenih parova. Imali su učitelja Ivana Honstora, što je za slična mjesta bila rijetkost u ona vremena. No njegovu nazočnost treba zahvaliti napučavanju Nijemaca koji su unosili dijelove zapadne kulture , u mjesta koja su napučivali. Kada je pečuški biskup Klimo posjetio 1757. Monostor, pohvalio je Njemački narod koji se počeo napučivati s početka XVIII. stoljeća.

La regiment de la Guarde des cosaques du CausaseMonostor je već tada brojao 406 stanovnika ili 80 oženjenih parova. Za vrijeme vizitacije župe Branjin Vrh (1782.), kojoj je tada priapdo i Monostor, zabilježeno je da je filijalna crkva u Monostoru podignuta prije 8 godina iz čvrstog materijala te posvećena Svetom Martinu. Učitelj koji je ovdje boravio zvao se Filip Trichler, star 45 godina, dobar u školi i dobar orguljaš. Prigodom blagoslava crkve 1774., izdvojeno je zemljište za novo groblje, s obzirom da se staro nalazilo oko crkve , što je bilo nezgodno. Konačno je Monostor 1852. Postao samostalnom župom , već je slijedeće godine sagrađen župni dom, što je bio znak velikog razvoja mjesta. Dobivanjem župe, škole, željezničke pruge, ceste i drugih pratećih objekata Monostor je prerastao ostala mjesta u Baranji i po broju stanovnika, i značenjem te postao središtem južnog dijela Baranje.

U mjestu su živjeli Mađari, Nijemci, Hrvati i Srbi kao glavne narodne skupine. Veći dio sjeverne Baranje pripao je nakon 1918., i raspada Austro-Ugarske temeljem Trianonskog mirovnog ugovora 1920., Mađarskoj, a južni dio od 1147 kvadratnih kilometara, u samom trokutu rijeka Dunava i Drave, Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Takav odnos i raspodijela učinjena je zbog etničkog sastava stanovnika, a osobito zbog zemljopisne, prometne i gospodarske povezanosti sa Osijekom i Slavonijom i dakako, s Hrvatskom.

Na koncu ne propustite pogledati zbirku fotografija “Beli Manastir na starim fotografijama” koja je prikupljena do strane donatora i pohranjena u arhivu FOTO-KINO KLUB “BARANJA-FILM” Beli Manastir.

 

GOSPODARSTVO

Poslovna zona Beli Manastir

 

Poslovna zona Beli Manastir, punog naziva “Zona obrta, malog i srednjeg poduzetništva” sastoji se od 3 lokacije:

ZONA SJEVER: nalazi se na putu prema Republici Mađarskoj (državna cesta D7), obuhvaća dvije odvojene lokacije, jednu na površini od 73.454 m2 a drugu na 178.700 m2.

 

ZONA JUG: nalazi se na putu prema gradu Osijeku (državna cesta D7), obuhvaća prostor od 201.345 m2. Prosječna veličina parcela je oko 2.800 m2, a u zoni ima 35 formiranih građevinskih parcela.

 

ZONA ZAPAD: nalazi se na putu prema gradovima Belišću i Valpovu (državna cesta D517), obuhvaća prostor od 182.422 m2. Podijeljena je na 45 građevinskih parcela pojedinačne površine u rasponu od 1.500 m2 do 5000 m2. Ova je lokacija u potpunosti komunalno opremljena:

- Internet (dostupna brzina od čak 100 mbit/s)

- Telefon

- Plin

- Struja

- Vodoopskrba

- Odvodnja otpadnih voda

- Ceste (80%)

 

TURIZAM

Najveća raskoš zelenila vode i šume u Baranji i njezin najveći prirodni biser odnosi se na područje Parka prirode Kopački rit. Park obuhvaća močvarni prostor oko ušća Drave u Dunav površine 238 hektara, koji je zbog nedostupnosti i izloženosti poplavama ostao u posve prirodnom stanju još od davnih vremena. Kopački je rit ujedno i jedna od najvećih prirodnih močvara u Europi, zbog čega je uvrštena u Ramsarsku listu močvara svjetskog značaja i predložena za uvrštenje na Listu svjetske prirodne baštine UNESCO-a. Velika su krda jelena svojevrstan zaštitni znak Kopačkog rita, iako su jednako velika i krda divljih svinja. U Kopačkom ritu ima i drugih sisavaca, ali su od njih ipak mnogo brojnije ptice kojih ima skoro 300 različitih vrsta, a najbitnije su vrlo rijetke zaštićene vrste orlovi štekavci i crne rode. Do Parka prirode Kopački rit lako se može doći automobilom iz obližnjega najvećeg slavonskog grada Osijeka i uživati u iskonskim panonskim ambijentima močvara, šuma i plavljenih polja. No najbolje ga je posjetiti izletničkim brodovima, koji se mogu uvući i u plitke močvarne rukavce. U ljepotama Parka mogu uživati i turisti koji plove velikim riječnim cruiserima rijekom Dunavom, koji čini istočnu granicu ovoga veličanstvenog parka prirode.

 

 

OBRAZOVANJE

Gimnazija Beli Manastir

Školska 3; 31 300 Beli Manastir

Ravnatelj: Veljko Frank

tel:031/701-828

www.gimnazija-beli-manastir.skole.hr

 

Prva srednja škola

Školska 3; 31 300 Beli Manastir

Ravnatelj: Marko Ilijašev

tel:031/700-032

www.ss-prva-bm.skole.hr

 

Druga srednja škola

Školska 3; 31 300 Beli Manastir

Ravnatelj: Karlo Franjic

tel:031/703-306

www.ss-druga-bm.skole.hr

 

Osnovna škola “Dr. Franjo Tudman”

Sv. Martina 16; 31 300 Beli Manastir

Ravnatelj: Branimir Leko

tel: 031/703-780

www.os-drftudjman-beli-manastir.skole.hr

 

Osnovna škola Šecerana

Žrtava domovinskog rata 27, Šecerana

Ravnatelj: Drago Mavrin

tel:031/725-004

www.os-secerana.skole.hr

 

Osnovna glazbena škola Beli Manastir

Kralja Tomislava 2; 31 300 Beli Manastir

Ravnatelj: Miloš Grubić, prof.

tel: 031/701-358

e-mail: osnovna.glazbena.skola.beli.manastir@os.t-com.hr

www.usbm.hr/skola

Dječji vrtić Cvrčak – Beli Manastir

Vladimira Nazora 34a; 31 300 Beli Manastir

Ravnateljica: Ljiljana Tokic

tel/fax:031/701-318

 

Područni vrtić – Branjin Vrh

Svetog Križa bb, Branjin Vrh

tel:031/727-345

 

Područni vrtić – Šecerana

Mirka Markovica bb, Šecerana

tel:031/725-345

 

 KULTURA 

U gradu djeluje Centar za kulturu grada Belog Manastira koji je nositelj svih važnijih kulturnih zbivanjima. Pod ingerencijom centra za kulturu u suradnji s partnerima djeluje i Gradsko kino Beli Manastir koje je obnovljeno i modernizirano. Kino predstave se održavaju vikendom ili iznimno i drugim danima. U prostorima kino dvorane i Centra za kulturu održavaju se i razni koncerti i kazališne predstave.

U gradu djeluju i sljedeće institucije s područja kulture:

Centar za kulturu Grada Belog Manastira

Kralja Tomislava 2

tel. 031/701-214

 

Gradska knjižnica Beli Manastir

Kralja Tomislava 2

tel. 031/710-250

 

HKUD Beli Manastir

Kralja Tomislava 11, Beli Manastir

 

MKU Pelmonostor

Augusta Cesarca 16, Beli Manastir

tel. 031/702-050

 

SKUD Jovan Lazić

Imre Nagya 8, Beli Manastir

 

SPORT

Zajednica športskih udruga Grada Beli Manastir

Školska 3, 31300 Beli Manastir

OIB: 91269176393

MB: 03306259

IBAN: HR98 2340009 1110020099

T/F: +38531 700 454

zajednica.bm@post.t-com.hr

Predsjednica: Evica Čutoraš

Glavni tajnik: Zlatko Novak

 

ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA GRADA BELI MANASTIR u svom sastavu ima 2 športska saveza: 

1. Nogometno središte Beli Manastir i

2. Školski športski savez Baranje

te 21 športsku udrugu. Ukupan broj registriranih sportaša na području Grada Beli Manastir je oko 500.

 

SAVJET MLADIH 

Savjete mladih osnivaju predstavnička tijela jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, kao svoja savjetodavna tijela, u cilju aktivnog uključivanja mladih u javni život tih jedinica. Zakon o savjetima mladih Sabor je izglasao početkom 2006. godine, u cilju aktivnog uključivanja mladih u javni život. Kandidate za članove Savjeta mladih predlažu udruge mladih i udruge koje se bave mladima, učenička vijeća, studentski zborovi te drugi registrirani oblici organiziranja mladih.

Savjet mladih raspravlja o pitanjima vezanim za mlade, savjetuje Gradsko vijeće o temama vezanim za mlade i skrbi o informiranosti mladih.

Savjet mladih Grada Belog Manastira konstituiran je 22. prosinca 2008. godine i broji devet članova.

Sve Vas koji posjećujete našu stranicu pozivamo na redovito praćenje aktivnosti Savjeta mladih te vas molimo da svojim primjedbama, pohvalama i komentarima potpomognete nas mlade u izradi projekata i provedbi aktivnosti Savjeta mladih Grada Belog Manastira.

Sve dodatne upite možete poslati na mail adresu savjet_mladih@beli-manastir.hr

Products / services

Kralja Tomislava 53 31300 Beli Manastir
031/710-200
informacije@beli-manastir.hr
http://www.beli-manastir.hr/
Close

Help